Pitam se...koji se sve novac koristio u Hrvatskoj?

S obzirom kako nam uskoro postojeću valutu kunu mijenja europska valuta euro zapitali smo se koje su to valute korištene u Hrvatskoj. Učenici su se pozabavili određenim temama i valutama, a učiteljica je pripremila kratak povijesni pregled.

Valute kroz prošlost na hrvatskom prostoru

Povijest novca neke zemlje može nam otkriti puno zanimljivih informacija o toj zemlji, o njezinom gospodarstvu, trgovini, bogatstvu, o odnosima sa susjednim zemljama. Posebno je to vidljivo na našem povijesnom prostoru gdje su izmijenile brojne države. 

Još dok se nije kovao novac za trgovinu su se koristili razni predmeti poput školjki, šipki ili stoke, a u Hrvatskoj do 9. st. koristilo se i kunino krzno.  Na hrvatskom prostoru pojavljuju se  kovnice novca iz doba grčke kolonizacije (4. st. pr.Kr.). Kovao se novac i u rimsko doba. U današnjem Sisku (3. st.) i Srijemskoj Mitrovici rimska je uprava  otvarala kovnice. Hrvati su se kovanim novcem počeli služiti tek u 9. st. i nisu u doba narodnih vladara imali svoj novac, nego su se najčešće koristili mletačkim i bizantskim novcem. S obzirom da se hrvatski prostor nalazio između istoka i zapada, na ovim prostorima se pojavljivao novac iz različitih zemalja.

1102. Hrvatska je ušla u uniju s Ugarskom pa je sjeverni dio hrvatskog prostora koristio njihov novac, ali je bizantski novac još uvijek imao veliki utjecaj, posebno u južnim dijelovima. U doba Arpadovića kovan je i hrvatski (slavonski ) denar kojem se na licu nalazila kuna i znakovi hrvatskih zemalja te početno slovo imena onoga tko je dao kovati taj novac.  Hrvatska je tijekom srednjovjekovne povijesti imala i  novac denarius Croaticus tj,. Horvatski novac.  U 13. i 14. st. radila je banska kovnica u Pakracu pa u Zagrebu. Kralj Ludovik I. zabranio je kovanje banovaca.  Obol, bagatin, "beč", denar, forinte, dukat, pensa, floren nazivi su novca koji se koristio na hrvatskom povijesnom prostoru do 1527. kada je Hrvatska stupila u zajednicu s Habsburgovcima. Od tada sve jače prodire austrijski novac (krajcar, groš), a od 16. do 19. st. kod nas je bio u optjecaju i talir. Pojavljivali su se i problemi s trgovanjem s njemačkim guldenom, gradačkim grošima, mletačkim škudama. Zrinski su kovali svoj novac. Zbog prodora Turaka na našim područjima se pojavljivao i turski novac. 1790. Banska Hrvatska je predala financije Ugarskoj pa je tako i novac bio vezan za Ugarsku. 

Za Dalmaciju je, otkad je pod mletačkom vlašću (15. st. do 1797.) kovan je mletački novac (škuda, bakreni novac - solda (1 i 2), srebrni novac solda (4, 8 i 20)  s natpisom DALMAT ET ALBAN jer se koristio u Dalmaciji i Albaniji.  Postojao i novac hrvatskih gradova koji je Venecija odobrila.  Nakon pada Mletačke Republike prestao se kovati i mletački novac. 

Dubrovačka Republika je imala svoju kovnicu od 14. do 18. stoljeća odnosno do 1808. kada je Francuzi ukidaju. U doba Napoleona došlo je do poremećaja u monetarnom sustavu, tiskan je papirnati novac koji nije zaživio. Pred kraj vladavine Napoleona kovane su unce i franci koji su jako rijetki. Prvi papirnati novac su tiskali Kinezi u 7.st. , a u Habsburškoj Monarhiji je u 18. st. izdan papirnati novac.

Austrija je nakon Napoleona uvela gulden i talir, ali je narod koristio sitniji novac krajcar i groš. Za Dalmaciju je kovala posebni metalni novac. 1849. u zagrebačkoj kovnici novca pet mjeseci je kovan je Jelačićev "križar" od kojeg su sačuvana samo 22 primjera. Krajem 19. st. Austro - Ugarska je umjesto guldena uvela novu novčanu jedinicu krunu koja se kovala i tiskala. Poslije Prvog svjetskog rata Država Slovenaca, Hrvata i Srba ulazi u Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca te se kruna mijenja za dinar u omjeru 4 : 1. Nakon proglašenja Nezavisne Države Hrvatske 1941. jugoslavenski dinar se mijenja u hrvatske kune. Jugoslavenski dinar koristio se od 1918. do 2003. pa je tak bio i valuta u Hrvatskoj nakon Drugog svjetskog rata do 1991. 

1991. jugoslavenski dinar se mijenja u hrvatski dinar od kojega nisu postojale kovanice. 1994. hrvatski dinar je zamijenjen kunom. A uskoro, 1. siječnja 2023. nas očekuje zamjena kuna u europsku valutu euro.